MEDICINA

Na ovom mestu možete pronaći razne tekstove iz oblasti medicine, baziranih na naučnim ali i iskustvenim činjenicama. Obzirom da sam lekar po profesiji, prirodno je da sam dosta koristio činjenice vezane za nauku, ali u nekim blogovima npr. "Gladovanje" možete naći čisto iskustvene činjenice.
Ako imate nekih predloga o čemu bi više voleli da se informišete, molim vas da predložite. Svaka sugestija je dobrodošla.
Specijalista sam opšte hirurgije, ali moje interesovanje je vezano za sve zanimljivosti iz sveta medicine, a posebno iz sveta biljne medicine.

Ishrana sportista-glavne stvari
2014/04/20,22:20

Ovaj članak je veoma bitan za sportiste, pa ako vam se dopadne, a iako ne preporučite ga sportistima, jer im može biti od velike pomoći.

Ishrana sportista je jedna jako velika tema, tako da ću na ovom mestu obraditi samo neke od najvažnijih stvari i osnovnih principa. Obradićemo temu koja je vezana za tempiranje obroka pre treninga i koje namirnice tada treba jesti. Potom ćemo obraditi i temu vezanu zakarnozin, dipeptid koji se sastoji iz dve aminokiseline, a koji je jako značajan u oporavku mišića, kao i u kojoj vrsti hrane ga ima najviše.

Krenućemo od karnozina. Karnozin je dipeptid, što znači da se sastoji iz dve aminokiseline, i to: L-histidina i beta-alanina. Karnozin je odgovoran za mnoštvo funkcija u organizmu, a što se tiče konkretno mišića, on pospešuje izbacivanje mlečne kiseline iz mišića i na taj način prvenstveno oporavlja mišiće od kiselosti i vraća ih u bazno stanje kada mogu opet da istrpe napore. Međutim, stvar nije baš toliko prosta. Da jeste svi bi krkali karnozin, i eto rezultata. Nasuprot karnozinu, u krvi stoje karnozinaze, enzimi koji ga razlažu, te sprečavaju da dođe do cilja. Pronašao sam jedan rad koji govori o prirodnoj selekciji. Ispitivanje je bilo na 235 sportista, gde je ustanovljeno da sportisti koji imaju najbolje performanse imaju prirodno niske vrednosti karnozinaza u krvi, te sledstveno veće koncentracije karnozina i njegovog neverovatnog učinka na svim nivoima organizma. Potom pronađem još jedan rad Japanskih lekara, koji su ustanovili da karnozin ima odlično dejstvo na želudačni čir. Onda dalje, nađem još jedan rad u kome su nakon 6 nedeljne primene karnozina nađene povišene vrednosti u mišićima, tako da ipak te karnozinaze (enzimi koji razlažu karnozin) nisu beskonašne u krvi, nego se i one troše. Pored dejstva na nivou mišića, karnozin deluje i antioksidativno, anti toksično, neuroprotektivno, uključujući poboljšanje na nivou svih čula,...(http://www.advances.am.wroc.pl/pdf/2013/22/5/739.pdf). Ovo je sajt sa velikim brojem informacija vezanim za karnozin.

Karnozina najviše ima u skeletnim mišićima. Što se tiče mesa ja sam pronašao da ga najviše ima u ćurećim batacima (histidina-859mg, alanina-1843mg na 100g mesa), što je super podatak. Ćureće meso je kud i kamo bolje od svinjskog, ali i od ostale većine mesa, jer u njemu ima dosta i polinezasićenih masnih kiselina, tako da uvođenjem ćurećeg, a izbacivanjem svinjskog mesa, činite sebi ogromnu uslugu. 

Potom, pronašao sam još jedan rad koji govori o koncentraciji karnozina u krvi, nakon unosa mesnog obroka bogatog u karnozinu. Već 15 minuta nakon unosa obroka, pojavljuju se najniže vrednosti karnozina u krvi. Svoje najviše vrednosti dostiže nakon 2,5 sata, da bi nakon 5,5 h skroz nestao, a zbog dejstva limitirajućih karnozinaza. Ovo je bio i ključni podatak zašto sam želeo da napišem ovaj članak.

Moj zaključak je sledeći. Obrok za vrhunske sportiste bi trebao da je 2h pre treninga, i trebao bi da bude proteinskog karaktera, baš zbog karnozina. Nikako sportista ne bi smeo da oseti nakon obroka prejedenost. 200g ćuretine sa nekoliko krompirića i parčetom hleba sa salatom bi bilo sasvim okej.

Naravno , ne sme se zaboraviti na velike količine vode, jer Corpora non agunt nisi soluta, odnosno unesene materije ne reaguju ako nisu rastvorene. 

 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS Powered by LifeType and blog.co.yu