Na ovom mestu možete pronaći razne tekstove iz oblasti medicine, baziranih na naučnim ali i iskustvenim činjenicama. Obzirom da sam lekar po profesiji, prirodno je da sam dosta koristio činjenice vezane za nauku, ali u nekim blogovima npr. "Gladovanje" možete naći čisto iskustvene činjenice.
Ako imate nekih predloga o čemu bi više voleli da se informišete, molim vas da predložite. Svaka sugestija je dobrodošla.
Specijalista sam opšte hirurgije, ali moje interesovanje je vezano za sve zanimljivosti iz sveta medicine, a posebno iz sveta biljne medicine.
« Torakalna drenaža | Main | Bilirubin i Hirurgija »
Karnozin (beta alanil-l histidin) je dipeptid koga čine dve aminokiseline i to beta alanil i l histidin. Pronašao ga je 1900. godine Ruski naučnik Vladimir Sejgejevič Gulevič. Veliki broj istraživanja je posvećen karnozinu, i pronadjeni su neverovatni efekti kako kod laboratorijskih životinja tako i kod ljudi.
Sama reč carnosine, u čijoj osnovi jeste reč carne, što u prevodu znači meso ili mesni, govori u prilog toga da ga dosta ima u mesu i mesnim preradjevinama. Karnozin se normalno stvara i sintetiše u ljudskom organizmu, ali njegovo stvaranje opada sa godinama, pa je razlika izmedju desetogodišnjaka i čoveka starog 70 godina u stvaranju karnozina, 63%. Sledeći problem je veoma kratko zadržavanje karnozina u ljudskom organizmu, jer je hidrosolubilan i brzo se troši. Veliki broj naučnih istraživanja je bio baš na ovu temu, da se na neki način sintetiše supstanca koja bi omogućila duži ostanak karnozina unutar ćelije. Dr Michael Kucera, Češki naučnik koji je svoj život posvetio mitohondrijalnoj medicini i istraživanju karnozina, takođe je bio obuzet pronalaženju ovog principa.
BIOHEMIJSKA SVOJSTVA KARNOZINA
Karnozin je supstanca veoma rastvorljiva u vodi, 1g karnozina se rastvori u svega 3,1ml vode pri temperaturi od 25 C.
Mogućnost vezivanja za metalne jone je sledeće svojstvo karnozina. Pa tako nastali kompleksi sa bakrom ili cinkom su tema mnogobrojnih istraživanja. Japanski narod jeste veoma dugovečan, ali njihov glavni medicinski problem jesu bolesti želuca. Stoga su japanski naučnici pronašli veoma benefitan uticaj kompleksa cink karnozin kod osoba koje imaju čir na želucu i duodenumu.
Antioksidantna aktivnost karnozina je detektovana pre 35 godina. Od tad su uradjena mnogobrojna istraživanja koja govore u prilog antioksidantne funkcije karnozina. Antioksidantno svojstvo karnozina sa peroksinitritima i hipohlornom kiselinom je reda veličine kao i vitamin C ili vitamin E. Potom se pominje i reakcija karnozina sa peroksil radikalima, a in vitro modeli su pokazali veći afinitet karnozina za bakar i cink nego gvožđe.
Kod laboratorijskih životinja upotreba karnozina je takođe pokazala antioksidantno svojstvo, ali pojačanu enzimsku aktivnost, kako u fiziološkim uslovima, tako i kod laboratorijskih životinja kod kojih su prethodno indukovana oštećenja organa. Uloga karnozina da pospešuje uklanjanje aberantnih proteina je takođe detektovana. Druga bitna stavka koja govori za posredno povoljan uticaj karnozina na kardiovaskularni sistem je da pospešuje stvaranje NO - azotmonoksida.
METABOLIZAM KARNOZINA
Karnozin se normalno stvara u ljudskom organizmu pod dejstvom karnozin sintetaza. Za ovaj proces su neophodni beta alanil i l histidin, magnezijum i ATP. Sinteza karnozina opada sa godinama. Nakon oralnog unosa karnozina u vidu recimo mesnih proizvoda karnozin se iz želuca transportuje do krvi, gde je inače neidentifikovan, najverovatnije je vezan za eritrocite. Potom se iz krvi pomoću oligopeptida transportuje do same ćelije. Nasuprot karnozinu stoje karnozinaze, enzimi odgovorni za njegovo razlaganje. Postoje dve vrste karnozinaza, one koje se nalaze u krvi i tkivne karnozinaze. One koje se nalaze u plazmi su mnogo potentnije. Podatak da se karnozin ne može detektovati u krvi, a kao ekskret u urinu može još uvek govori u prilog toga da je karnozin još uvek jedna velika nepoznanica za naučnike.
FIZIOLOŠKA ULOGA KARNOZINA
Karnozin je supstanca koja deluje na svim organskim nivoima. Obzirom da se velika većina karnozina nalazi u mišićima, smatra se da su mišići i jedna vrsta depoa karnozina. Potom, karnozin na mišiće deluje kao ph pufer, povećavajući ph vrednost i čineći mišiće baznijima nego dotad. Ova činjenica nam daje uvid da je karnozin, što je i naučno dokazano, odličan kao suplement kod fizički aktivnih ljudi, pogotovo sportista. Jedno istraživanje je pokazalo da karnozin u skeletnim mišićima može indukovati oslobađanje kalcijuma, a pojedinačno dati beta alanil i l histidin, ne.
U ljudskom mozgu je prisutna prevalenca homokarnozina, jedne od formi karnozina. Posebno bogat deo karnozinom u ljudskom mozgu su olfaktorni neuroni. Zbog svojih mnogobrojnih funkcija, karnozin deluje protektivno i na mozak.
Intravenski aplikovan karnozin, kod laboratorijskih životinja dovodi do prolaznog pada sistemskog pritiska u krvnim sudovima. Ovo ide u prilog toga što karnozin dovodi do stvaranja NO, snažnog vazodilatatora. Takođe, karnozin deluje tako što pospešuje srčanu kontraktilnost.
Naravno, sve ovo gore navedeno, govori u prilog da bi karnozin, kao suplenent kod sportista, bio nezaobilazna komponenta svakog dana.
KARNOZIN I BOLESTI
Na ovom mestu ću nabrojati neke bolesti kod kojih je suplementacija karnozimom dovela do poboljšanja:
1. Autizam
2. Parkinsonizam i epilepsija
3. Šizofrenija
4. Katarakta
5. Poremećaji čula mirisa
6. Stanja nakon infarkta mozga
7. Povišen krvni pritisak
8. Ateroskleroza
9. Stanja nakon infarkta srca
10. Oboljenja vena
11. Dijabetes 2 tipa
12. Povišene vrednosti masnoća u krvi
13. Zarastanje rana
14. Ciroza jetre i alkoholizam
Iz priloženog se vidi da je karnozin sveprisutni pomagač kod raznih sistemskih oboljenja.
Dr Michael Kucera, češki naučnik je, nakon 15 godišnjeg istraživanja karnozina, pronašao formulu, koja omogućava duže zadržavanje karnozina unutar ćelije, nasuprot čistog karnozina. Taj suplement se zove Karnozin extra i dostupan je na našem tržištu. Kao rezultat svega su mnogobrojni zadovoljni korisnici, najviše sa decom koja imaju autizam ili neki drugi razvojni poremećaj. Međutim, u cilju unapređenja zdravlja i što dužeg odsustva bolesti na konto ovog preparata, neophodna su dalja, dobro osmišljena istraživanja kako fiziološka mahom kod sportista, tako i patofiziološka kod raznih oboljenja, sa što većim brojem ispitanika.
Sa poštovanjem,
Banović dr Boris
Reference možete pronaći na strani http://m.physrev.physiology.org/content/93/4/1803.long
Pozz imam kcer od 18 godina kojoj je dijagnosticirana epilepsija prije godinu i pol.Na th je Keppre 500,0,750.Imala samo jedan grand mal i to na samom pocetku jer nije pila th kako treba.Sada vec godinu dana bez napadaj a ali th moramo uzimati. Molim case misnjenje misljenje o djelovanju karnizonatj lijecenju epijepsije a svakako uzimanju karnizona kao jedinog lijeka .Imate li iskustva u tom dijelu
Pozz imam kcer od 18 godina kojoj je dijagnosticirana epilepsija prije godinu i pol.Na th je Keppre 500,0,750.Imala samo jedan grand mal i to na samom pocetku jer nije pila th kako treba.Sada vec godinu dana bez napadaj a ali th moramo uzimati. Molim case misnjenje misljenje o djelovanju karnizonatj lijecenju epijepsije a svakako uzimanju karnizona kao jedinog lijeka .Imate li iskustva u tom dijelu
| « | Avgust 2015 | » | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||