MEDICINA

Na ovom mestu možete pronaći razne tekstove iz oblasti medicine, baziranih na naučnim ali i iskustvenim činjenicama. Obzirom da sam lekar po profesiji, prirodno je da sam dosta koristio činjenice vezane za nauku, ali u nekim blogovima npr. "Gladovanje" možete naći čisto iskustvene činjenice.
Ako imate nekih predloga o čemu bi više voleli da se informišete, molim vas da predložite. Svaka sugestija je dobrodošla.
Specijalista sam opšte hirurgije, ali moje interesovanje je vezano za sve zanimljivosti iz sveta medicine, a posebno iz sveta biljne medicine.

« Karnozin extra - pilula za svaki dan | Main | Pancreatic surgery »

Bilirubin i Hirurgija
2015/08/29,00:11

Bilirubin je žučni pigment koji nastaje raspadanjem dotrajalih eritrocita u slezini, kostnoj srži i jetri. Hemoglobin iz eritrocita se razlaže na HEM i GLOBIN. Globin je proteinski deo i on se kasnije razlaže na aminokiseline. Hem se daljom razgradnjom pod uticajem raznih enzima pretvara u nekonjugovani bilirubin. Na jednoj od ovih kaskada pretvaranja hema u bilirubin nastaje biliverdin, žučni pigment ptica.

Nekonjugovani (indirektni) bilirubin je liposolubilan, rastvorljiv u mastima, a ne vodi, te je stoga njegova ekskrecija putem bubrega nemoguća. Da bi se mogao izlučiti putem bubrega, potrebno je da se konvertuje u hidrosolubilan oblik bilirubina, a ovo se dešava u jetri. U jetri se nekonjugovani bilirubin veže za glukuronsku kiselinu u hepatocitima i nastaje konjugovani oblik bilirubina.

Konjugovani (direktni) bilirubin je hidrosolubilan, rastvorljiv u vodi, te stoga i ne toksičan. Putem žuči, konjugovani bilirubin stiže do creva, tankog i debelog, gde se pretvara u Urobilinogen, koji se kasnije u debelom crevu pod uticajem bakterija pretvara u Sterkobilinogen, te se izlučuje putem fecesa. Manji deo urobilinogena se putem portnog krvotoka vraća u jetru, a još manji deo se u formi urobilina izlučuje mokraćom.

 Žutica jeste žuta prebojenost kože nastala kao posledica nagomilavanja bilirubina u koži. Sve žutice možemo podeliti na prehepatične, intrahepatične i posthepatične. Prehepatičke žutice su sva ona stanja u kojima dolazi do prekomernog stvaranja bilirubina i sledstvene manje konjugacije bilirubina, kao što je slučaj sa hemoliznom anemijom u kojoj dominira nekonjugovana hiperbilirubinemija. Intrahepatičke žutice su sve one žutice kod kojih je problem u samom hepatocitu. Bilo da se radi o genetskim bolestima, i to Crigler Najara i Gilbertov sindrom kao nekonjugovane hiperbilirubinemije ili Dubin Johnsonov i Rotorov sindrom kao konjugovane hiperbilirubinemije ili se radi o oštećenju hepatocita u sklopu raznih hepatitisa ili difuzne ciroze jetre. Znači hiperbilirubinemija kod ovog tipa žutice može biti i konjugovanog i nekonjugovanog tipa i katkad je klinički teško razlikovati od posthepatične žutice. 

Posthepatična žutica je svaka žutica kod koje se uzrok nalazi izvan i distalno od jetre. Ovaj tip žutica najčešće je uzrokovan holedoholitijazom, prisustvom kamenaca u hlavnom žučnom vodu. Od ostalih uzroka se navode Mirizijev sindrom, primarni i sekundarni sklerozirajući holangitis, Klatskinov tumor, tumor srednjeg dela holedoha, tumor Vaterove papile, kao i tumori glave pankreasa. Bilo koji uzrok koji dovodi do delimične ili potpune opstrukcije oticanju žuči u crevo jsste uzrok posthepatične žutice. 

Sa hirurškog aspekta 90 % hirurških oboljenja su stanja koja dovode do posthepatične žutice. Sve opstrukcije žuči koje su permanentne kao što je slučaj u tumorskoj patologiji dovode u početku bolesti do konjugovane hiperbilirubinemije sa aholičnom stolicom, bilirubinurijom i pojavom tamne mokraće, kao i odsustvom urobilina u mokraći jer se isti ne stvara u crevima, pošto bilirubin ne može doći do creva, a usled mehaničke prepreke. Kod opstrukcije, npr.samo desne ili leve jetre dolazi do istostrane hipotrofije sa sledstvenom kontra lateralnom hipertrofijom, što može dovesti do odsustva hiperbilirubinemije.

Kod intermitentnih holedoholitijaza, u početku bolesti simptomi mogu biti slični ili isti kao kod tumorske patologije, međutim ukoliko se desi da se kamen odglavi, npr.iz papile ili propasira istu, simptomi će nestati, neće više biti hiperbilirubinemije, pojaviće se urobilin u mokraći, stolica neće biti aholična,...

Kod svake bezbolne posthepatične žutice, koja traje duže od deset dana, mora se posumnjati na karcinom glave pankreasa.

Stoga, diferencijalno dijagnostički gledano, ukoliko pacijent ima urobilina u mokraći i nema aholičnu stolicu, uzrok žutice nije posthepatičnog tipa. Da se zaključiti da diferencijalno dijagnostički nije teško postaviti dijagnozu, ukoliko je opstrukcija kompletna i permanentna, međutim ukoliko je opstrukcija intermitentna razlikovanje intrahepatičke i posthepatičke žutice nije lako.

Banović dr Boris 

Komentari

Dodaj komentar





Komentar će biti proveren pre nego što se objavi.

Zapamti me

 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS Powered by LifeType and blog.co.yu