Na ovom mestu možete pronaći razne tekstove iz oblasti medicine, baziranih na naučnim ali i iskustvenim činjenicama. Obzirom da sam lekar po profesiji, prirodno je da sam dosta koristio činjenice vezane za nauku, ali u nekim blogovima npr. "Gladovanje" možete naći čisto iskustvene činjenice.
Ako imate nekih predloga o čemu bi više voleli da se informišete, molim vas da predložite. Svaka sugestija je dobrodošla.
Specijalista sam opšte hirurgije, ali moje interesovanje je vezano za sve zanimljivosti iz sveta medicine, a posebno iz sveta biljne medicine.
Srčani udar ili infarkt srca spada u najčešće uzroke smrti, i to više u razvijenim, nego u nerazvijenim zemljama. Infarkt srca spada u masovne nezarazne bolesti, a uzrokovan je naglom srčanom ishemijom odnosno prekidom dotoka krvi u određene delove srca. Ovo se dešava zbog zakrčenja krvnih sudova srca najčešće aterosklerotskim plakovima. U zavisnosti od zahvaćenog većeg ili manjeg krvnog suda, biće manji ili veći infarkt.
Uzroci koji mogu doprineti nastanku infarkta se mogu podeliti u promenljive i nepromenljive. Promenljivi uzroci su: štetne navike (pušenje, nepravilna ishrana, stres, socioekonomski uslovi, prekomerna ili nikakva fizička aktivnost), povišen krvni pritisak i povišene vrednosti masnoća u krvi. Nepromenljivi su oni na koje ne možemo uticati: pol, genetski faktori i uzrast.
Infarkt srca je jedno od najdramatičnijih stanja i bolesti u medicini, a karakteriše se jakim bolom u sredogruđu, preznojavanjem, uplašenošću, nedostatku vazduha. Bol se može širiti u ramena ili čak početi u gornjem delu stomaka sa mučninom i povraćanjem kod dijafragmalnog tipa infarkta.
Dok sam radio na selu, bio sam suočen dosta puta sa ovom simptomatologijom, a kolikom brzinom može da se razvije infarkt srca najbolje se pokazalo na jednom slučaju.
Muškarac srednjih godina, pio je lekove za povišen krvni pritisak. Jedan dan je došao i požalio se na stezanje u grudima i povremeno štrecanje. Izmerio sam mu pritisak koji je bio uobičajen i uradio EKG koji nije pokazivao bilo kakvu progresiju u odnosu na prethodni. Obzirom da sam ovaj bol protumačio kao anginozni dao sam mu da stavi pod jezik nitroglicerin lingvaletu i rekao mu da sačeka u čekaonici. Tako je i bilo, rekao mi je da mu je bolje i ja sam mu predložio da ode kući, a da se javi kardiologu pre nego što je trebao. Nije prošlo ni 15 ak minuta kada ga je dovela ćerka. Bio je u šoknom stanju, obliven znojem, uplašen. Odmah sam naložio da se uradi EKG koji je pokazao Akutni infarkt srca sa nižim krvnim pritiskom nego prošlo merenim. Ordinirao sam adekvatnu terapiju i pozvao službu hitne pomoći koja je brzo došla, i prebacila ga do nadležne bolnice. Hvala Bogu pacijent je preživeo, a koliko imam podatke i danas je još živ (7 godina je prošlo).
Na genetske faktore se može jako malo ili nimalo uticati gledano kroz jedan život, a na promenljive faktore se itekako može uticati.
Cordyceps synensis
Kordiceps je rod askomicetnih gljiva koja uključuje oko 400 identifikovanih vrsta, a mnoge čekaju da budu opisane. Sve ove vreste su endoparaziti, a žive uglavnom na račun nekih insekata i drugih artropoda, a samo retke žive na račun drugih gljiva.
Najpoznatija iz ovog roda gljiva je Cordyceps synensis, otkrivena u 15. veku na Tibetu, tada poznata pod imenom yarsha gumba, a u slobodnom prevodu gljiva-gusenica, jer joj je gusenica ustvari domaćin na kome raste. Njihova prirodna staništa su tropske šume, a takođe im odgovara veća vlažnost. Velika većina iz roda kordicepsa predstavljaju medicinske gljive, koje se koriste u farmaciji za proizvodnju različitih vrsta lekova. Od davnina je ova gljiva poznata kao visoko potencijalno lekovita.
Kordicepin je komponenta izolovana iz ove gljive, a prvi zabeleženi spisi od strane ZurkharNyamnyi Dorje u 15. veku govore u prilog afrodizijačkog dejstva ove gljive. Kordicepin je ustvari polisaharid za koji se veruje da ima antikancersko dejstvo.
kordicepin
Takođe neka istraživanja na miševima su pokazala da miševi hranjeni ovom gljivom, a koji su bili izloženi zračenju, imali su zaštitu od uticaja iradijacije u odnosu na miševe koji nisu dobijali gljivu. Ta zaštita se pokazala u smislu očuvanja kostne srži i ćelija digestivnog trakta. Takođe komponente iz Cordyceps synensisa štite jetru od oštećenja, a uz sve to opisuje se i antidepresivni učinak ove gljive. Ovo je verovatno u sadejstvu sa afrodizijačkim potencijalom.
Ono što izaziva pozornost i posebnu ulogu ove gljive je podatak da je Kineska atletska reprezentacija osvojila brojne medalje na Olimpijadi u Pekingu, a u toku svog pripremnog i takmičarskog perioda su svakodnevno koristile u svojoj ishrani kordiceps sinensis. Posebnost ove gljive se ogleda u mogućnosti vezivanja tri molekule kiseonika za hemoglobin i na taj način dopremanje veće količine kiseonika nego inače, a samim tim i povećanjem fizičke i psihičke performanse. Takođe, dovodi do bržeg oporavka organizma nakon velikih fizičkih napora.
Kordiceps sinensis je gljiva koja u sebi sadrži sve esencijalne aminokiseline, što joj daje prednost u odnosu na većinu namirnica. Takođe sadrži znatne količine vitamina B1, B2, vitamina K i E. Sadrži znatne količine gvožđa i koenzima Q10.
Neke komponente ove gljive imaju slično dejstvo kao i lekovi protiv depresije, a spadaju u grupu inhibitora Monoaminooksidaza (MAO), povećavajući nivo hormona sreće i raspoloženosti (serotonina). Korišćenje ove gljive sa kikirikijem (izvanrednim predstavnikom u količini vitamina B3, bi moglo dovesti do pravog “boost” efekta u smislu povećanog raspoloženja, priliva energije i seksualnog naboja.
Lekar sam po struci, ali nikada nisam voleo da pijem lekove, pa makar to bili lekovi samo za glavobolju. U nekim slučajevima su lekovi i hirurgija neosporno potrebni, ali sam oduvek bio pobornik prevencije, u smislu zdrave ishrane, shodno godinama odgovarajuće fizičke aktivnosti, a naravno i mentalne uz neminovno izbacivanje štetnih navika.
Ova gljiva je Bogom dana, i taj dar treba da iskoristimo za poboljšanje i utvrđivanje dobrog fizičkog i psihičkog zdravlja, a ne samo puko odsustvo bolesti.
Banović dr Boris
Jedenje noću pretstavlja ne baš tako čest problem, ali otprilike 1,5 % ženske populacije i oko 0,5 % muške populacije, ima ovaj problem. Verovatno o ovome ne bih pisao da i sam nisam imao ovaj uporan problem, unazad čak 4 godine. Nisam siguran kada je to tačno počelo, ali mislim da je bilo nekoliko meseci pošto sam se oženio. U početku nisam toliko obraćao pažnju na ovo, međutim kada sam shvatio da bukvalno ne mogu da se oduprem ovom ustajanju, postalo mi je zabrinjavajuće. Kažem sebi da ne ustajem, nego da ako se trgnem, da popijem vode ili slično, ali nikako da ne jedem. Međutim ta sugestija je uvek padala u vodu pred neopisivom željom za hranom. Dešavalo mi se da ustanem i po 2 ili 3 puta da jedem. Za živo čudo održavao sam kilažu na nekoj uobičajenoj vrednosti, verovatno zbog toga što sam posledično manje jeo u toku dana. Požalio sam se majci koja je takođe lekar, i ona mi je predložila da počnem pred spavanje da uzimam male doze sedativa. Nikada nisam voleo da koristim lekove, međutim poslušao sam je i počeo sa malom dozom bromazepama (3mg). Dva tri dana sam istrajao, ali džaba bromazepam. I dalje osećaj gladi i želje za hranom jači, i to nemerljivo jači. Ustanem se pola sata po odlasku u krevet, a potom još jednom oko pola 4. Dešavalo mi se da se u snu toliko zagrcnem da sam se već zabrinuo za svoj život. Mnogo teško, ali ne pitam se ništa, nego jedino samo da gledam šta mi se dešava. Potom sam se konsultovao i sa jednim kolegom psihijatrom, koji me dosta dobro poznaje, pa nije mogao da veruje da ustvari šetam u snu,...kao iz onog crtanog filma. Inače sam čovek koji dosta radi i na svom poslu, a i kući kad dođem, opterećen sa svih strana.
Nedavno je moja supruga otišla na neku terapiju kod bioenergetičara zbog problema sa želucem i pitala ga za moj problem. On joj je odgovorio da je to sve zbog nervoze i da pred spavanje popijem po 2 šače tople vode. Bioenergetičar njoj nije pomogao, ali moje noćno jedenje je bar za neko vreme prestalo. Međutim posle par dana je opet bilo sve po starom, a ja opet nisam istrajao u ovoj metodi. Digao sam ruke od svega i rekao da mome telu to izgleda treba, ili inače ne bih ustajao.
Nastavilo se to i dalje sve do jednog divnog dana, kada sam dobio neopisivu želju da pijem čaj tokom doručka. Ovo me je podsetilo na detinjstvo kada nam je majka spremala doručak gde je skoro obavezno bio topao zašećeren čaj sa limunom. Takođe počeo je da mi se pije čaj i uveče posle i u toku večere. Dragi moji ovo je za ne verovati, ali otkad popijem tako lepi čajić pred spavanje, ja se više ne ustajem da jedem,..... Uopšte me ne zanima zašto se ne ustajem, ali ono što sam osetio jeste da mi se prispava, 20 ak minuta pošto popijem čaj,....
Jul, 2023.
Prošlo je sigurno 4-5 godina od kad nisam na ovom mestu nešto i napisao. Ustajanje i noćno jedenje se nastavilo i posle čajeva.
Sa psihološke, kao i duhovne tačke gledišta postoji određena glad koja nema veze sa hranom, ali želja za hranom je u tom sanjivom momentu ne razlikuje, te se telo budi i jede.
Sada odgovorno, kao i za čajeve tvrdim, da je glavni uzrok nedostatak autentične ljubavi suprotnog pola.
Evo da se opet javim, prošlo je 2 godine od prethodnog komentara. Uspeo sam da povežem mesec dana da se ne ustajem noću da jedem, a poslednji obrok mu je bivao oko 14h najkasnije 16h, kao i čvrsta volja da se ne ustaje. i dalje ostajem pri prethodnom zaključku, te bi možda bila i preporučljiva psihoterapija.
Novembar 2025
Alkohol je otrov, pogotovo u količinama u kojima ga većina ljudi konzumira. Dovodi do periferne polineuropatije, jer je poznat kao neurotoksin. Deluje na završetke svih nerava, uključujući i nervni aparat unutrašnjih organa.
Vrlo lako je moguće da je uzrok noćnog jedenja u mom slučaju bio alkohol. Prestao sam da pijem, ponosnih preko 100 dana i osećaj poleta se vraća.
Takođe, unos čiste aloje koju sam kupio na jednom od Kanarskih ostrva doprinosi smanjenju hronične inflamacije organizma.
| « | Septembar 2013 | » | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||